Životopis
Vladimir Miholek rođen je 9. studenoga 1962. u Đurđevcu. Piše poeziju na đurđevečkoj kajkavštini. Objavio je četiri knjige poezije: zbirke Zemla pod nofte (1995.), Čovek na mostu (2001.) i Paperki i pepovje (2006.) te poemu Z Jezušom f trejti jezero let (1998.).
Poeziju je objavljivao u Đurđevečkom zborniku (1996.), Podravskom zborniku (1992.–1997.), Hrvatskom sjeveru (1997.), zbornicima Literarne sekcije KUD-a „Podravka“ iz Koprivnice (2001., 2003. i 2006.), Koprivničkom književnom godišnjaku (2007.–2013.), Hrvatskom kajkavskom kolendaru (2011.) te u zbirkama kajkavskih recitala u Svetom Ivanu Zelini (2004., 2005., 2009.–2012.), Mariji Bistrici (2002., 2003., 2007., 2009.–2013.), Varaždinu (2007., 2011.), Bedekovčini (2009., 2011.–2013.), Krapini (2011, 2012.), Križevcima (2009.) i Zagrebu (2003., 2004., 2006., 2007., 2010., 2013.).
Bavi se istraživanjem povijesti Đurđevca, a radove s tom tematikom objavljuje od 1992. u Podravskom zborniku, dok je ostale objavio u Hrvatskom sjeveru (1999.) i Hrvatskom kajkavskom kolendaru (2010., 2012., 2013.). Napisao je i kraću povjesnicu Literarne sekcije KUD-a „Podravka“ iz Koprivnice u zborniku radova (2006.) i Društva za uljepšavanje mjesta u Đurđevcu (2011.).
Ujedno prikuplja i zapisuje đurđevečku leksikografsku i etnografsku građu, objavivši nekoliko radova u Đurđevečkom zborniku (1996.), Podravskom zborniku (1996.), časopisu Kaj (2005., 2007.), Hrvatskom kajkavskom kolendaru (2009., 2011.) i katalogu izložbe Fašenk v Đurđevcu i okolo (2009.).
U suautorstvu s dr. sc. Jelom Maresić, znanstvenom savjetnicom u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavio je Opis i rječnik đurđevečkoga govora (2011.). Ovaj rječnik s više od 13.000 natuknica jedno je od najopsežnijih i najvažnijih djela suvremene hrvatske dijalekatne leksikografije što ga čini neprocjenjivim doprinosom očuvanju đurđevečke sastavnice hrvatske jezične baštine.
Na 28. susretu neprofesionalnih hrvatskih pisaca 2008. godine nagrađen je plaketom Mihovila Pavleka Miškine za pjesničko stvaralaštvo na dijalektu, a pohvalama 2007., 2010. i 2011. Godine 2006. dobio je Povelju grada Đurđevca za izuzetan doprinos na očuvanju zavičajne baštine.
Član je ogranka Matice hrvatske i Udruge Sv. Juraj u Đurđevcu, kao i Udruge hrvatskih zavičajnih književnika. Od 2001. do 2011. bio je član uredništva Podravskog zbornika.